Anri Matis u istoriji umjetnosti zapamćen je kao jedan od najuticajnih slikara 20.vijeka - proglašen za "kralja boje". Ponavljo je da djela najbolje govore o nekom umjetniku. Dok je 1908. godine živio u hotelu "Birion" napisao je "Bilješke jednog umjetnika" jedno od najupečatljivijih svjedočanstva 20.vijeka. Jedna od ključnih rečenica glasi:" Osnovna namjena boje trebalo bi da, koliko god je to moguće, naglasi umjetnikova htjenja. Na platno nabacujem tonove bez prethodnog plana. Da bih naslikao jesenji prizor podstaknut sam osjećanjima koje to godišnje doba budi u meni...". Glavna djela: "Otvoren prozor u Koliuru", "Igra", "Kupačica pokraj reke". Često je govorio: "Sliku završavam onoga trenutka kada postignem ono osjećanje koje me je i podstaklo na rad".
Prvi put Matis je počeo da slika bojama 1905.godine kada je boravio u Koliuru, francuskom gradiću nadomak španske granice. Zbog izuzetno smjelih boja, slobodnog izraza jedan kritičar na izložbi održanoj u Parizu izjavio je da su te slike kao "fauves" (divlje zveri). Otada pravac favizam koji je Matis započeo zajedno sa nekolicinom sljedbenika. Bio je podjednako darovit i kao slikar i kao vajar. Jednom je rekao da je za njega isijecanje hartije u boji slično kao oblikovanje gromade. U poznim godinama zbog ozbiljne bolesti Matis je bio vezan za postelju. Kolaži koje je pravio sam islikavajući hartiju, omogućavali su mu da, sa pomoćnicima, stvara djela ne ustajući iz kreveta.
Jedna od najpoznatijih slika Matisa je "Puž", nastala 1953. godine. Ovdje ću opisati neke karakteristike slike. Matis je pokušao da izrazi svoja osjećanja trudeći se da pronikne u sklad koji stvraju boje. Nastala pred sam kraj života, ova slika u potpunosti odslikava Matisovu žeđ za životom. Treperi blistavim bojama i svijetlom Sredozemlja, koje je za Matisa bilo neiscrpan izvor radosti i nadahnuća.. Iako ne postoji prepoznatljiv oblik puža, hartije u boji postavljene su u krug, oko plavog polja, tako da nagovještavaju oblik puževe kućice. Boje koje trepere rezultat su Matisovih misaonih pokušaja koje je uložio u mnogobrojna istraživanja. "Puž" je djelo koje je uslijedilo poslije dugog puta koji je Matis započeo pola vijeka kasnije.
Matis je isjecao hartiju i promišljeno je islikao bojama, a potom je te isječke postavio na bijelu pozadinu. Ovaj svojevrsni kolaž na pojedinim mjestima ima rupice od čioda, a vidi se i gdje je hartija pocijepana i gdje su "skliznule makaze". On koristi boje koje zajedno čine sklad (boja sleza i zelena) ili one koje to naizgled ne čine (narandžasta i plava). Te boje, usklađene sa oblicima, posmarača podstiču na veselje i stvaraju osjećaj prijatnosti. Boje su, istovremeno, i podsjećanje na more, nebo, voće, lišće, borove koje blistaju na jugu Francuske. Crna hartija daje neophodan pečat opštem utisku i raspoloženju. Ukoliko ga ne bi bilo snaga boja bi se izgubila i nestao bi željeni oblik.
U 19.vijeku naučnici su uspijeli da stvore mnogobrojne blistave pigmente i boje. Matisova generacija bila je prva koja je koristila boje iz tube i uvrstila ih u svoj slikarski pribor. Ta nova paleta Matisu je omogućila prve smjele umjetničke oglede. U mnogim svojim djelima on namjerno ostavlja neislikane površine platna da bi dao bojama "da dišu" i da bi tako postigao vizuelni doživljaj. Oko središnjeg oblika nalazi se isprekidani krug narandžaste boje. Kao da uokviruje čitavu sliku i poziva se na jednu od ranih Matisovih preokupacija: pogled kroz prozor na Suncem obasjanu prirodu.
Pregled poznatih Matisovih djela, snimak praćen muzikom Miles-a Davis-a:
Нема коментара:
Постави коментар